Poreska akademija Slobomir P Univerziteta osnovana je sa ciljem da obrazuje menadžere za upravljanje javnim prihodima kao posebnim, po mnogo čemu specifičnim, područjem ukupnih finansija u savremenim privredama.
Prolazeći kroz tranziciju i gradeći novi sistem društveno-ekonomskih odnosa bivše socijalističke zemlje su se našle, između ostalog, i pred izazovom da inoviraju i tržišnom načinu privređivanja prilagode sisteme prikupljanja javnih prihoda i vršenja javnih rashoda. Javila se potreba za kreiranjem poreske politike u cilju iznalaženja optimalnog načina finansiranja države na svim nivoima vlasti. Naime, savremene uspješne privrede su mješovitog karaktera – u njima koegzistiraju tržišni i državni sektor.
Prikupljanje javnih prihoda i vršenje javnih rashoda predstavljaju jednu od nezamjenjivih karika kojima su ova dva sektora povezana. Razvijenost tržišta i tržišnih odnosa određuju ukupan nivo proizvodnje i ekonomskog rasta. S druge strane, poreska politika i razumno usmjereni budžetski rashodi doprinose ostvarivanju alokativnih, redistributivnih i stabilizacionih ciljeva ekonomske politike obezbjeđujući pretpostavke za uravnotežen privredni i društveni razvoj. Da bi se ovakvi međuodnosi ostvarili i postiglo optimalno učešće javnog sektora u ukupnoj društvenoj potrošnji, zemlje u tranziciji su morale reformisati postojeće i uvesti određene nove poreske oblike kao što su: porez na dohodak građana, porez na dobit (profit) preduzeća, porez na dodatu vrijednost i poreze na imovinu.
Pored toga trebalo je reformisati sistem socijalnog osiguranja, zatim, uključujući se u procese globalizacije prilagoditi carinski sistem i broj i visinu akciza, te naći adekvatan odgovor na poresku konkurenciju od strane drugih zemalja. Ulazak u Evropsku uniju nameće uvođenje ekoloških poreza kao i propisa vezanih za direktive o poreskoj harmonizaciji.
Ovi zahtjevi su neminovno otvorili niz nedoumica kako kod kreatora poreske politike tako i kod fizičkih lica i preduzeća koji su se suočili sa novim poreskim oblicima i drugačijim načinima obračuna i plaćanja javnih dažbina. U takvom okruženju ova materija postaje siva zona u kojoj se teško snalaze i oni koji plaćaju i oni koji naplaćuju javne prihode.
Slobomir P Univerzitet je prepoznao potrebu da osnuje poseban fakultet na kome će se školovati kadrovi koji će svojim znanjem i specifičnim vještinama stečenim u procesu studiranja moći da ovladaju pojedinim poreskim oblicima i razumiju suštinu procesa oporezivanja kao i metode kojima se ono vrši.
Kako ovakve sposobnosti zahtijevaju multidisciplinarna znanja ekonomske i pravne prirode, nastavni plan Poreske akademije je tako profilisan da omogući studentima razumijevanje složenih međuodnosa države i privrede. Raspolaganje ovakvim znanjima predstavlja komparativnu prednost koji naše diplomce kvalifikuje za radna mjesta u okviru javne administracije.
Pored ovoga, razumijevanje pojedinih poreskih propisa kao i računovodstvenih metoda kojima se sastavlja poreski bilans i računa poreska osnovica predstavlja osnov za poresko planiranje u preduzećima. Na ovaj način nastaju poreske uštede koje će, kako jača tržišni sistem privređivanja, sve više dobijati na značaju, a preduzeća će sve više tražiti stručnjake koji raspolažu neophodnim znanjima za njihovo ostvarivanje. Razvoj poreskog savjetništva i profesije poreskog savjetnika već sada predstavlja neminovnost sa kojom se suočava i naša privreda.
Dekan Poreske akademije, dr Ljiljana Jović, docent
